Svjetska zdravstvena organizacija daje podatak da će jedna od četiri osobe nekada tokom svog života imati neki psihički poremećaj. Istraživanja sugerišu da su LGBT osobe, a naročito lezbejke, još i podložnije ovim zdravstvenim problemima, prije svega zbog hronične izloženosti uticaju homofobije, predrasuda i heteroseksizma u društvu.
Iako su se socijalni stavovi prema LGBT osobama izrazito promjenili u posljednjih nekoliko godina, ipak LGBT ljudi još uvijek žive sa diskriminacijom i isključivanjem kako na individualnom, tako i na institucionalnom nivou. S obzirom na stres koji proživljavaju i preživljavaju zbog postojeće stigme, nejednakosti i uznemiravanja, LGBT osobe su u pojačanom riziku od psiholoških poremećaja koji se odnose na takva iskustva. Istraživanja pokazju da najčešći psihički problemi sa kojima se LGBT osobe suočavaju su depresija, kao i anksiozni poremećaji.
Postoje brojni različiti mentalni zdravstveni problemi koje vi ili ljudi oko vas možete iskusiti u nekom trenutku u životu. Ne morate baratati komplikovanim medicinskim terminima da biste ih razumjeli ili znali da prepoznate neke zakove i simptome. Ako ste zabrinuti za svoje mentalno zdravlje, ili za zdravlje svog partnera/-ice ili prijatelja/-ice, uvijek vrijedi porazgovarati sa profesionalnim medicinskim ili psihološkim osobljem. To bi mogao biti vaš izabrani ljekar, psihijatar, psiholog, ili neko u Vašoj lokalnom LGBT centru.
Depresija
Depresija, koja je često pogrešno shvaćena, je poremećaj mentalnog zdravlja. Gotovo svakodnevno čujete da neko kaže kako je u depresiji, da bi se već sjutradan njegovo/njeno stanje/ponašanje značajno popravilo. Ukoliko se zaista suočavate sa depresijom, osjećaj tuge i/ili intezivnog duševnog bola može vas obuzimati sedmicama, mjesecima ili godinama. Ovi osjećaji su vrlo intenzivni i u pravilu utiču na vaš svakodnevni život, kada prestajete uživati u onome što obično radite, često se osamljujetei i teško vam je da se koncentririšete ili radite.
Koji su simptomi i znakovi depresije?
Depresija može učiniti da se osjećate tužno, potišteno, bezvrijedno, beznadežno i umorno. Može vam biti jako teško da obavljate jednostavne dnevne obaveze ili čak da izađete iz kreveta. U najtežim slučajevima ovi osjećaji mogu dovesti i do razmišljanja o samoubistvu.
Ovo su neke od manifestacija depresije koje možete prepoznati kod sebe i drugih:
· Sniženo raspoloženje, ravnodušnost, praznina, utučenost
· Neprijatno osećanje da će se desiti nešto strašno
· Pad energije i aktivnosti, umor
· Gubitak seksualnog nagona, gubitak apetita
· Poremećaj spavanja
· Nezainteresovanost i pad koncentracije
· Nedostatak osjećaja zadovoljstva
· Gubitak samopoštovanja i samopouzdanja
· Osjećanje krivice, besperspektivnosti, beznadežnosti
· Izolacija, osamljivanje
· Negativni doživljaj sebe i negativno viđenje svijeta koji nas okružuje
· Razmišljanja o samoubistvu i pokušaji samoubistva
Šta možete da uradite?
Dobra vijest je da postoji mnogo stvari koje možete učiniti u borbi protiv depresije. Dobra polazna tačka je da se nekoj blsikoj osobi povjerite, a ukoliko simptomi dugo traju veoma je važno da posjetite svog ljekara ili psihologa. Obratite se i lokalnoj LGBT organizaciji, odakle će vas uputiti na pravu adresu, ka osobama koje su naročito obučene, i koje će vam pomoći da problem sa kojim se suočavate i prevaziđete.
Anksioznost
Svako će doživjeti neku vrstu tjeskobe ili uznemirenosti u različitim trenucima u životu, ali ukoliko je ta tjeskoba/uznemirenost jakog inteziteta, pretjerana i vezana za svakodnevne događaje i ukoliko utiče na vaš svakodnevni život—sučavate se sa anskzioznim poremećajem. Anksiozni poremećaji su relativno uobičajena pojava i često su povezani sa stresom i brigama.
Koji su simptomi i znakovi anksioznog poremećaja?
· Jak nemir ili osjećaj da ste na ivici “pucanja živaca”
· Poteškoće u koncentraciji ili osjećaj da vam je mozak “blokirao”
· Mišićna napetost
· Lako zamaranje
· Razdražljivost
· Pretjerana zabrinutost
· Iščekivanje negativnih dešavanja u budućnosti
· Teškoće sa spavanjem
Šta možete da uradite?
Da se izborite protiv ovih simptoma, za početak može biti korisno da naučite i praktikujete neke od tehnika opuštanja, kao što su meditacija, kontrolisano disanje, ili autogeni trening, a takođe je važna i fizička aktivnost. Može vam biti od koristi i neka afirmativna fraza, koju ćete ponavljati za sebe, kao što je, na primjer, "Sve je u redu, smirujem se polako, i ranije sam se suočavao/la s ovim osjećajem, i znam da će sve biti u redu”.
Ako ove male tehnike za samopomoć nisu od velike koristi, i sopstvena vas prenapetost ili bezrazložna zabrinutost ometaju u ostvarivanju kvalitetnog svakodnevnog života, razmislite o tome da se obratite ljekaru ili psihologu, koji bi vam mogli pomoći.
Da li ste znali?
Oko 15% svjetske populacije pati od anksioznog poremećaja
Depresivni i anksiozni poremećaju se češće srijeću kod ljudi koji su skloni zavisnosti od psihoaktivnih supstanci i/ili alkohola
Depresija je oko 2 puta češća kod žena nego kod muškaraca
2/3 osoba s depresijom i anksioznošću ne traže nužnu pomoć
80% ljudi s kliničkom depresijom i generalizovanom anksioznošću primjećuje poboljšanje u kvalitetu života tokom i nakon liječenja
Tekst priredila: dr Tea Dakić
