Hrvatska

ZAGREB - Prvi hrvatski slučaj diskriminacije zbog spolne orijentacije u kojem je vjeroučiteljica tužena zbog izjave da je homoseksualnost bolest mogao bi završiti kao i slučaj švedskog pastora koji je 2005. godine pravomoćno oslobođen jer je njegove riječi “homoseksualizam je abnormalan, jedan strašni rak na tijelu društva“ švedski Vrhovni sud ocijenio kao slobodu govora i izražavanja, a ne govor mržnje, zaključivši da u propovijedi nije poticao mržnju prema homoseksualcima.



Stari zavjet


I dok zagrebačka vjeroučiteljica negira da je homoseksualce uopće nazvala bolesnicima, te da je samo čitala iz udžbenika u kojem tako nešto ne stoji, švedski protestantski svećenik Ake Green iz Kalmara transkript svoje propovijedi 2003. objavio je u novinama i u potpunosti stoji iza njega.

On je u crkvi citirao starozavjetni tekst iz Lev 18, 22-30: “Ne lijegaj s muškarcem kako se liježe sa ženom! To bi bila grozota. Da nisi legao ni s jednom životinjom, od toga bi postao nečist. To bi bila krajnja opačina. Ničim se od toga nemojte onečišćavati!” Dodao je kako je homoseksualizam izbor pojedine osobe, tj. da nije urođen. Na kraju je zaključio: “Mi ne možemo osuditi te ljude, Isus to nikada nije učinio.” Kao i u hrvatskom slučaju na noge su se digli homoseksualci i lezbijke.

Pastor je najprije osuđen na mjesec dana zatvora zbog poticanja na mržnju, ali ga je drugostupanjski sud oslobodio, a Vrhovni to potvrdio.




Ne opravdava mržnju

Zaključeno je da homoseksualci imaju pravo biti uvrijeđeni pastorovim riječima i pozivanjem na Sveto pismo, ali on ima pravo takve riječi javno iznositi, sve dok ne ohrabruje ili opravdava mržnju prema homoseksualcima.

U švedskom slučaju prevladala je sloboda izražavanja na koju je sud pozvao navodeći Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Hrvatski Zakon o suzbijanju diskriminacije iz 2009. u članku 9. sadrži deset iznimki pa se, među ostalim, diskriminacijom ne smatra djelovanje u skladu s naukom i poslanjem crkve i vjerske zajednice, ako tako zahtijeva vjerska doktrina, uvjerenja ili ciljevi. Znači li to da se na satu vjeronauka može izreći da je homoseksualizam bolest i da se pri tome ne snosi odgovornost?

Pravni stručnjaci koje smo kontaktirali ističu da čekaju sudsku praksu kako bi se vidjelo kako će se pojedine odredbe ovog zakona tumačiti i ubuduće primjenjivati. Slabo su upoznati s novim zakonom, pa čak ni u pučkom pravobraniteljstvu, koje ga je izrađivalo, nismo dobili jasan odgovor. No, svi su istaknuli kako se rečenica “homoseksulanost je bolest” ne bi smjela tolerirati.

Zamjenik pučkog pravobranitelja za suzbijanje diskriminacije Dejan Palić rekao je da proglašavanje homoseksualnosti bolešću ili nastranošću stvara netrpeljivost i strah.

Sloboda vjere

Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije drži da vjera ne bi smjela propovijedati bilo kakvu netrpeljivost.

- Vjera je pravo svakog čovjeka, ali ne bi smjela propovijedati netrpeljivost prema nekim ljudima - kaže Bosanac.
Franko Dota: Gej ljude u nas mnogi smatraju bolesnima

Franko Dota tvrdi da je Zakon o suzbijanju diskriminacije samo deklarativan i da se učestalo raznim grupama dopušta omalovažavanje homoseksualaca.

Najveći im je problem, kaže Dota, institucionalna homofobija, koju susreću po bolnicama, školama i raznim javnim ustanovama.
Gordana Lukač Koritnik: Radi se o poticanju na diskriminaciju

Pravobraniteljica Gordana Lukač-Koritnik smatra da je stav kako je homoseksualnost bolest apsolutno nedopustiv. -Takvim stavovima potiče se na diskriminaciju. Upravo je to poticanje na mržnju, na diskriminaciju, jako bitno shvatiti i sankcionirati, jer toga kod nas nema - rekla je pravobraniteljica.