Hrvatska

Potrebno je mnogo raditi na edukaciji javnosti vezano za ljudska prava, obitelj i zaštitu obiteljskog života te samu diskriminaciju LGBT osoba i njihovih ljudskih prava, ističe Sanja Juras.

Sanja Juras, kooridnatorica udruge Kontra

Koordinatorica udruge Kontra, Sanja Juras komentira aktualne događaje i potpisivanje peticije koju je pokrenula Građanska inicijativa U ime obitelji ističući kako je problematika najavljivanog referenduma protuustavna jer zadire u ljudska prava. Osim toga, ova udruga traži da se kroz obiteljski zakon omoguće jednaka prava istospolnim parovima u pogledu prava na brak i bračnu zajednicu, no ne nailaze na razumijevanje resornih ministarstava.

* Ovaj su tjedan prikupljeni potpisi za raspisivanje referenduma kojim bi se u Ustav RH unijela odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca, a koju je pokrenula Građanska inicijativa „U ime obitelji“. Mnogi su komentirali kako se ovdje radi o zadiranju u temeljna ljudska prava, odnosno pravo na životnog partnera. Bi li prema tome raspisivanje referenduma o ovoj temi bilo kršenje jednog od ljudskih prava?

Da, to bi značilo raspisivanje referenduma o ljudskim pravima što je neprihvatljivo, neustavno i protivno međunardonim konvencijama. Ne možete raspisivati referendum o ljudskim pravima. To je također i stav Vlade Republike Hrvatske kao i predsjednika Ive Josipovića. Odbor za Ustav Hrvatskog sabora su problematiku ovoga referenduma također ocijenili protuustavnim jer, ponavljam, zadire u ljudska prava.

Negativan trend

* Odvjetnik Krešimir Planinić, predstavnik pravnika koji su pripremali referendumsko pitanje, istaknuo je važnost prevencije 'francuskog slučaja', odnosno ozakonjenja istospolnih brakova i mijenjanja tradicionalnih hrvatskih vrijednosti zakonskim izmjenama. Prema vašim saznanjima, je li  u još kojoj zemlji pokrenuta ovakva inicijativa i koji je bio njezin ishod?

Na žalost slične inicijative političkih stranaka, ali i od strane Crkve potiču slične aktivnosti svugdje u svijetu. To je negativan trend kojim se pokušavaju ograničiti ljudska prava jedne skupine ljudi. No, tada je potrebno da država odigra glavnu ulogu i stane u zaštitu ljudskih prava svojih građanki i građana.
Potrebno je jako mnogo raditi na edukaciji javnosti vezano za ljudska prava, obitelj i zaštitu obiteljskog života, te samu diskriminaciju LGBT osoba i njihovih ljudskih prava. Važno je da država preuzme vodeću ulogu. To smo i tražili od Vlade RH da uvede u svoj posebni Nacionalni program za suzbijanje diskriminacije na temelju spolne orijentacije i rodnog identiteta, a na sastanku s Ministarstvom pravosuđa u siječnju prošle godine. Ministar je tada rekao da će pokrenuti inicijativu vezanu za to. Nakon toga smo saznali da je taj prijedlog preusmjeren u Ured za ravnopravnost spolova kako bi ondje radili na njemu. No, već više od godinu dana nema pomaka u tom smjeru, a smatramo da je potrebo da se taj program što prije realizira.

* Kako Hrvatska diše po tom pitanju? Mislite li da svi oni koji budu dali svoj potpis zaista znaju o čemu se tu radi?

Dosta nam se građana javilo otkrivši kako su potpisali nešto što nije ono što su mislili da su potpisali ili da su vidjeli i čuli da se ljudi uvjeravaju da je ta peticija nešto što nije. Zato mislim da je važno educirati ljude o čemu se tu radi, ali i svakako više raditi na edukaciji javnosti vezano za ljudska prava.

* Zastupnici Europskog parlamenta, članovi Odbora za građanske slobode još su krajem prošle godine tražili Europske komisije i Vijeća Europe snažniju intervenciju protiv homofobije, nasilja i diskriminacije na temelju seksualne orijentacije. Njihovo je pojašnjenje bilo kako će prava LGBT osoba, odnosno istospolnih obitelji vjerojatnije poštovati ako imaju pristup pravnim institucijama, kao što su izvanbračna zajednica, registrirano partnerstvo i brak. Je li do sada došao kakav komentar iz Europskog parlamenta o ovom slučaju prikupljanja potpisa za referendum?

Nismo ni tražili posebne reakcije jer se radi o nečemu što je neustavno pa strane institucije u svemu tome nemaju ulogu. U slučaju ako država ne bi zaštitila prava svojih građanki i građana i kada bi dopustila takav referendum tu bi bila važna uloga međunarodnih instiutcija.

Diskriminacija istospolnih obitelji

* LGBT zajednica u Hrvatskoj traži zakonsku zaštitu za svoje obitelji kroz Obiteljski zakon i jednakost u pravima koja su dostupna heteroseksualnim obiteljima kroz institucije braka i izvanbračne zajednice. Smatrate kako se izradom Zakona koji bi regulirao prava istospolnih brakova ne bi trebalo baviti Ministarstvo uprave već Ministarstvo socijalne politike i mladih. Tko trenutno radi na izradi tog dijela zakona i jeste li zadovoljni razvojem situacije?

Mi tražimo potpuno ukidanje diskriminacije istospolnih obitelji, da se izmjeni postojeće obiteljsko zakonodavstvo i da se kroz obiteljski zakon omoguće jednaka prava istospolnim parovima u pogledu prava na brak i bračnu zajednicu. Tražimo da se time bavi resorno ministarstvo koje se bavi pitanjem obitelji, odnosno Ministarstvo socijalne politike i mladih. Tražimo potpunu ravnopravnost i ukidanje diskriminacije. Kroz instituciju braka i izvanbračne zajednice hetero parovima dostupan je cijeli niz prava i obveza koje nisu dostupne istospolnim parovima i to uzrokuje diskriminaciju u svakodnevnom životu. Primjerice, istospolni par može živjeti i više od 30 godina zajedno, no ukoliko se jednoj osobi nešto dogodi, partner ne može donositi odluke o hitnim medicinskim postupcima, ne može uzeti besplatan godišnji odmor da se brine o svom partneru ili partnerici. Postoje brojne druge životne situacije koje se događaju upravo zbog toga što postoji diskriminacija kroz zakonodavstvo. No, ništa se ne događa više od godinu dana. Stoga smo i imali prosvjed na Dan protiv homofobije ispred zgrade Vlade RH, a naziv prosvjeda je bio "Ljudska prava ne mogu čekati", a samo zato što sve inicijative koje je najavila Vlada čekaju: od uklanjanja diskriminativnih sadržaja iz školskih udžbenika, izrade nacionalnog plana za suzbijanje diskriminacije na temelju spolne orijentacije i rodnog identiteta, izmjena zakonodavstva vezana za zaštitu obiteljskog života istospolnih parova, apsolutno ništa.

Zakon o državnim maticama


Isto je što se tiče promjena izmjena Zakona o državnim maticama vezano uz transrodne osobe i  izmjenu podataka na osobnim dokumentima. Zakon o državnim maticama je vraćen nakon prvog čitanja u Ministarstvo uprave, a prošlo je već nekoliko sjednica Sabora RH na kojima se on nije pojavio. I oko ove inicijative Vlada je dodjelila zadatak izrade izmjena zakonodavstva za pravo istospolonih parova Ministarstvu uprave i najavila da neće biti izmjena u obiteljskom zakonu što je  samo po sebi diskriminatorno jer se šalje izrazito negativna poruka i diskriminatorno postupanje. Treba se ukazati i na činjenicu da jedan jedini sastanak radne skupine na kojega su bile pozvane udruge civilnog društva održan još u desetom mjesecu prošle godine i nakon toga nismo dobili nikakve obavijesti o takvim sastancima, a kamo li prijedlog izmjene.

Prijavi zločin iz mržnje

* Udruge Lezbijska grupa Kontra i Iskorak – Centar za prava seksualnih i rodnih manjina povodom javne kampanje "Prijavi zločin iz mržnje" organiziraju radionice diljem Hrvatske, a koje su namijenjenje LGBT osobama. Kakav je odaziv na radionice, smatrate li ovu kampanju uspješnom?

Kampanja" Prijavi zločin iz mržnje" je prva javna kampanja koju u partnerstvu organiziraju LGBT organizacije, udruge Kontra i Iskorak u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova. Kampanja je uključivala postavljanje promotivnih materijala, jumbo plakata, city light plakata u četiri hrvatska grada kao i javne akcije. Sama kampanja je otvorena press konferencijom na kojoj je sudjelovao ministar unutarnjih poslova i pozvao sve LGBT osobe da prijave zločine iz mržnje. Letci su distribuirani po LGBT friendly mjestima u cijeloj Hrvatskoj i također su distribuirani od stranee MUP-a u policijskim postajama u cijeloj Hrvatskoj. Naš je cilj bio pozvati LGBT osobe da više prijavljuju zločine iz mržnje. Naime, često ih ne prijavljuju jer nemaju povjerenja u državne institucije i jer se boje otkriti svoju spolnu orijentaciju ili rodni identitet. Zato je bilo važno da se uključi MUP u kampanju i da aktivno i javno sudjeluje u njoj. To što je ministar otvorio press konferenciju, poslao je izrazito pozitivnu poruku. Osim što pozivamo sve osobe da prijavljuju zločin iz mržnje kako LGBT organizacijama tako i policiji, naglašavamo i da je naša pravna pomoć povjerljiva te sve podatke držimo u povjerljivosti. Naravno, imamo slučajeva gdje ljudi žele u javnosti ispričati svoje slučajeve. No, važno je da slučajevi za koje javnost i ne zna, dođu na hrvaske sudove kako bi počinitelji bili kažnjeni te kako bi državne institucije obrađivale što veći broj slučajeva i na taj način senzibilizirali javnost.  

* Bilježite li veći broj prijava nakon kampanje?

Ne, ne mogu reći da se taj broj od početka kamapnje povećao. Ali, smatram da u proteklih nekoliko godina imamo sve veći broj slučajeva. Posljednjih nekoliko godina su se pojedine osobe odlučile javno progovoriti o svom iskustvu nasilja i smatram da je to izrazito bitno. Najveći broj slučajeva još uvijek ostaje neprijavljen. Kako vrijeme prolazi i što su više udruge vidljive i što se o toj temi razgovara, ljudi prijavljuju zločine iz mržnje, ali je to neusporedivo s onim stvarnim, crnim brojkama koje još uvijek postoje. Ovo sve za sada su neki manji pomaci.

* Ovaj je mjesec osnovana prva studentska LGBTIQ udruga u Hrvatskoj AUT, na Filozofskom fakultetu, a cilj im je promicanje prava i vidljivosti LGBTIQ sutdenata i studentica. Očekujete li ovakve inicijative i na drugim fakultetima u Hrvatskoj?

Da, to je pozitivna praksa koja postoji u mnogim europskim državama. Smatram da će se vrlo vjerojatno slične inicijative pokrenuti i na drugim fakultetitima i da će to biti u što kraćem roku kako bi mladi imali mjesto za razgovor i druženje  jer to studentima puno znači.

Split Pride

* Kako teku pripreme za ovogodišnju zagrebačku Povorku ponosa i splitski Split Pride? U Zagreb Prideu najavljuju da će ova godina biti velikom prekretnicom za položaj LGBTIQ osoba u našoj zemlji. Slažete li se?
Ovo je prva godina u kojoj Split Pride organizira lokalna organizacija za zaštitu ljudskih prava LGBT osoba iz Splita, Rišpet. U Splitu se dogodio velik napredak u posljednjih nekoliko godina. Imamo i dvjie registrirane udruge koje organiziraju filmske festivale, partije, sportske aktivnosti, društvene događaje. To je veliki korak naprijed. Ove godine u Split možda neće doći ljudi iz cijele Hrvatske kao prošle godine, ali će sigurno biti puno više ljudi iz Splita što nam je drago. Naravno, očekujemo uspješan Pride.

* A što je s drugim hrvatskim gradovima? Sa Slavonijom?

Na žalost  osim u Zagrebu, Rijeci i Splitu u kojima postoje LGBT organizacije i različite vrste aktivnosti, u drugim gradovima još nije tako. No, nadamo se da će se i to promijeniti. Ni u Splitu se ništa nije događalo do prije nekoliko godina. Nadam se da će Split biti dobar primjer za druge gradove. S vremena na vrijeme organiziramo aktivnosti i u drugim gradovima, posebno u sklopu kampanje. No potrebno je da se aktivira i lokalna zajednica.

 

Film

Projekcija filma "Fine mrtve djevojke"
fine mrtve djevojke
05 Lipanj 2014 1687
Povodom pride tjedna, sljedeći utorak (10.06.) u LGBT Centru Zagreb prikazat će se film Fine mrtve djevojke, a u četvrtak (12.06.) LGBT centar ugostiti će glumice iz istoimene predstave dramskog k...
Robert de Niro: Moj život sa gej ocem
Robert de Niro
29 Svibanj 2014 1331
Čuveni holivudski glumac Robert de Niro otvorio je dušu i za magazin “Aut” govorio o svom pokojnom ocu o kome je snimio i dokumentarni film.
Prikazivanje dokumentarnog filma o LGBT obiteljima u klubu MaMa - nedjelja 22.12.
Prikazivanje dokumentarnog filma o LGBT obiteljima u klubu MaMa - nedjelja 22.12.
19 Prosinac 2013 1685
U nedjelju 22.12.2013. u 18h će se u klubu MaMa (Preradovićeva 18) prikazivati dokumentarni film Right2Love koji prikazuje život LGBT obitelji u šest država Europske unije. U filmu LGBT roditelji...

LEZdarije

10 stvari koje nikada ne biste trebali reći lezbijki
Vrišt
19 Svibanj 2010 5973
10. Sve lezbijke samo žele biti muškarci Ne žele! Mi smo žene koje žele biti sa ženama. Ko je rekao išta o muškarcima? Muškarci imaju penis, pa što? Nije da se ne mogu prošetati par stanica...
45 načina da se rešite sastanka na slepo.
maca
05 Kolovoz 2009 3908
1. Tokom večere, štitite svoj tanjir nožem i viljuškom tako da odajete utisak da ćete ubosti svakog ko posegne za vašim tanjirom, pa makar to bio i konobar.2. Pokupite sve slanike sa okolnih sto...
Ako ste buč, u vezi sa famicom i želite da potraje:
Ako ste buč, u vezi sa famicom i želite da potraje:
15 Srpanj 2009 4025
1. Nazivajte je.2. Ne lažite.3. Ako će vam izlazak biti zabavan, pozovite i nju.4. Ukoliko će vaš izlazak uključiti i striptizete, ne zaboravite pravilo sa bazena "Bez dodirivanja".5. Tačan odgo...

Oni o nama

Budući politolozi/ginje su nedovoljno upućeni
politolozi
07 Svibanj 2015 1020
u problematiku ljudskih prava Tražeći informaciju više, kao budući saradnik portala Lgbt.ba, o položaju LGBT osoba u Bosni i Hercegovini, najčešći termini koji se pojavljuju u izvještajima, m...
Željka Markić nakon dobivene bitke izgubila rat
Markić
06 Kolovoz 2014 1511
Ni danas nije potpuno jasno zašto je Željka Markić odlučila postati dio javnoga života u Hrvatskoj te najznačajnija vjernica za Katoličku crkvu od devedesetih godina naovamo upravo zahvaljujuć...
Tolerancijom prema gay pravima odlikuju se razvijene sredine
Petrić
23 Siječanj 2014 1606
One sredine koje su na nedavnom referendumu o braku glasale "protiv" (Istra, Rijeka,Varaždin...) su razvijenije, naspram sredina koje su glasale "za". Sve to ide u prilog teoriji poveznice društveno...

Za žene 50+

Nekad i sad
lesbian party
04 Lipanj 2010 5349
Sad: U noćnom klubu gužva. U obilju žena raznih dobnih skupina muškarci se mjere promilima, a prisutni su isključivo u svojstvu osoblja. Na ulazu plakat s naznakom Ladies Only. A ženeeeeee. Ima...
Generacija u procjepu
Starije lezbijke
20 Svibanj 2010 2554
Zašto baš 50+?Površno gledano moguće zato jer jedna 50+ lezba ima veliki utjecaj na ovoj stranici pa joj se eto prohtjelo pisati i objavljivati tekstove o svojoj generaciji.
Možete li izbeći upadanje u "anti-aging" zamku?
aging
13 Srpanj 2009 3436
Nemam nameru pokušavati da se 65 izgledam kao da mi je 25.
FacebookTwitterDeliciousStumbleuponGoogle BookmarksLinkedin

Lezvezarije Gilde M.

 

Izložba Tine Antolić

Pogled s BaLConn-a