BIH

Seksualne i rodne manjine
U zajednici koju čine pripadnici i pripadnice seksualnih i rodnih manjina, kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, dominantan je osjećaj straha. Ne samo kada je riječ o odnosu sredine prema njima nego jednako tako kada je u pitanju i njihovo slobodno iskazivanje pripadnosti lezbejskoj, gej, biseksualnoj ili transdžender grupi.

Tokom 2004. godine najviše je bilo verbalnih prijetnji i zastrašivanja pojedinaca i pojedinki pripadnika zajednice. Nažalost, zabilježeni su i slučajevi premlaćivanja. Zbog svoje seksualne opredijeljenosti neki su ostali bez posla, a neki eliminisani na konkursu, nakon prvog intervjua. U vidno težem položaju su homoseksualci muškarci dok je ženski dio populacije manje na udaru. Stariji pripadnici zajednice, poučeni lošim iskustvima i isfrustrirani odnosom sredine prema njima, rijetko pristupaju organizacijama i udruženjima i samim tim teže rješavaju zajednieke probleme.

Tretiranje prava seksualnih manjina bitno se razlikuje od ostalih zbog socijalnog okruženja koje je još uvijek suviše konzervativno i tradicionalno i nije u stanju da prevaziđe dominantne stereotipe. Ono što razlikuje seksualnu diskriminaciju od ostalih manjinskih diskriminacija je to što se u svijesti ljudi to pitanje tretira kao bolest i, ukoliko nema direktne agresivnosti i nasilja, prema kazivanju homoseksualaca, to je najbolje što se može očekivati u ovom trenutku.

I nedorečenost jednog dijela zakona stavlja ovu popluaciju u neravnopravan položaj u odnosu na ostale građane. Za razliku od Krivičnog zakona Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, Krivičnog zakona Federacije BiH koji je važio do 1996. godine i Krivičnog zakona Republike Srpske koji je izmijenjen 1998., danas su na djelu krivični zakoni koji ne penalizuju homoseksualce niti ograničavaju njihova prava, ali zato oba entitetska zakona o javnom redu i miru sadrže odredbe koje mogu da ugroze prava pripadnika seksualnih i rodnih manjina.

Shodno pomenutom zakonu u Federaciji BiH povredom javnog reda i mira se smatra “ugrožavanje javnog morala” kao i “vrijeđanje patriotskih, nacionalnih, vjerskih i moralnih osjećaja građana” na javnim mjestima. U Republici Srpskoj, Zakon zabranjuje takve odnose među ljudima na javnom mjestu koji bi mogli “dovesti u pitanje prava građana na ličnu bezbjednost, mir, privatnost i ljudsko dostojanstvo”. Ovakve zakonske nedorečenosti ostavljaju sucima da po slobodnoj procjeni, na temelju diskrecionog prava, ocjenjuju šta ugrožava javni red i mir i šta je nedopustivo sa stanovišta “javnog morala”.

U državi u kojoj vjerski poglavari i svečanosti koriste da homoseksualnost označe kao zlo, u državi u kojoj teolozi u javnim televizijskim debatama svrstavaju terorizam i homoseksualnost u istu kategoriju – savremene grijehe i protuprirodne sklonosti, u državi u kojoj novinari o homoseksualnosti govore kao o “bolesti”, “zapadnom smeću” i nečem “objektivno” nemoralnom pretpostaviti je da ni sudijama u takvom okruženju ne ostaje dovoljno prostora za senzibiliziran pristup osjetljivim slučajevima.

Činjenica da porodični zakoni u Bosni i Hercegovini, tumače brak kao “legalnu zajednicu muškarca i žene”, isključujuai mogućnost sklapanja braka između osoba istog roda, jeste diskriminatorsko rješenje.

Evropski parlament je, podsjetimo, 17. septembra 1998. god. usvojio hitnu rezoluciju o jednakim pravima homoseksualaca i lezbejki u Evropskoj zajednici. Rezolucija je bila motivisana prethodnim odbijanjem parlamenata nekih zemalja da svoje antihomoseksualne zakone usaglase sa standardima ljudskih prava Evropske zajednice. Ovom rezolucijom se potvrđuje riješenost Evropske zajednice da ne da svoj pristanak na pristup i jedne zemlje koja kroz svoje zakonodavstvo ili politiku krši ljudska prava lezbejki i homoseksualaca. Tako je Slovenija prije ulaska u EU donijela zakon koji zabranjuje diskriminaciju na radnom mjestu. Na snazi je danas zakon o radnim odnosima koji izričito zabranjuje diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije. U jednom članu eksplicitno je navedeno da je poslodavcu zabranjeno da stavlja zaposleno lice ili lice koje traži zaposlenje u nejednak položaj na osnovu (između ostalog) seksualne orijentacije. I u slovenačkom krivičnom zakoniku izričito je zabranjena diskriminaicja na osnovu seksualne orijentacije.

Ipak, nedorečenost zakonodavstva nije jedini uzrok diskriminirajućeg ili mogućeg diskriminirajućeg položaja seksualnih i rodnih manjina u BiH.

Najveća zapreka za ostvarivanje osnovnih prava ovoj populaciji jeste socijalno i kulturno okruženje. Oni se sa nerazumijevanjem susreću svuda - u porodici, na ulici, na radnom mjestu, u obrazovnom procesu, u kontaktima sa javnom administracijom, sa medijima...

Mediji, zbog mogućih optužbi da promovišu homoseksualnost, najčešće ignorišu ove teme i ne žele da se njima bave, a često probleme ove populacije predstavljaju pežorativno.

Istina, u posljednje vrijeme pojedini mediji ovoj problematici daju više prostora. Nažalost, pristup je najčešće senzacionalistički i takođe opterećen predrasudama i neznanjem. Kao ilustracija može poslužiti i polemika nastala u toku i nakon televizijske emisije u kojoj je tretiran homoseksualizam koji će se pojaviti u, u tom trenutku, još nezavršenom domaćem filmskom projektu.

“Zašto bi većina prihvatila manjinu”, bilo je jedno od pitanja u pomenutoj emisiji. Sve što je uslijedilo iza toga u bh. medijima bilo je u neskladu sa javnim moralom, korišten je vulgaran riječnik, uvredljiv i krajnje nepristojan. Izražen je visok stepen netolerancije prema drugim i drugačijim. Ni osuđujuće i opravdane reakcije Koordinacije novinarskih udruženja BiH i Vijeće za štampu BiH nisu mogle ublažiti gorak okus proizveden onim što je pljuvačkim rječnikom servirano javnosti. Uz česte diskriminatorske tonove neki od tekstova bili su i otvoreni poziv na linč.

Koliko i kako su teme od interesa za LGBT (lezbijke, gej, biseksualci i transeksualci) populaciju zastupljene u medijima BiH, ali i u zemljama okruženja, pitanja su na koja su odgovor potražili aktivisti i aktivistkinje LGBT i drugih nevladinih organizacija na regionalnoj konferenciji "South East European Regional LGBT Media Initiative" koja je održana u Novom Sadu od 24. do 27. juna 2004.

Jedintvena je ocjena da ono što se može vidjeti, čuti i pročitati najčešće daje apsolutno iskrivljenu sliku jer je odnos medija prema temi senzacionalistički, nipodaštavajući i sa podsmjehom, što predstavlja direktan atak na ljudsko dostojanstvo i osnovno ljudsko pravo na izbor. U većini tekstova ova populacija pominje se u eksplicitno negativnom kontekstu. Homoseksualnost se u cijelom regionu tretira na takav način. Jedina razlika je u stepenu radikalnosti stavova koji se iznose u medijima.

Za ovakav odnos medija dio krivice snose i sami pripadnici ove populacije svojom nezainteresovanošću da animiraju i informišu novinare o svojim aktivnostima i konkretnim slučajevima kršenja njihovih osnovnih ljudskih prava. Otkako je u februaru ove godine u Bosni i Hercegovini regstrirano Udruženje Q, kao prva organizacija za promicanje i zaštitu kulture, identiteta i ljudskih prava queer osoba, pripadnici seksualnih i rodnih manjina počeli su izlaziti iz virtuelnog svijeta. Internet forum koji se bavi pitanjima queer populacije BiH oformljen u Sarajevu takođe je jasna poruka da ovi ljudi odbijaju svaki oblik samogetoizacije.

Inicijative za osnivanje nevladine organizacije koja bi okupljala osobe koje pripadaju seksualnim i rodnim manjinama u BiH datiraju od 2001. godine. Ali, tada, iz pominjanih razloga, a prije svega straha, nije bilo moguće prikupiti dovoljan broj (30) potpisa za registraciju.

Cilj ove godine osnovanog Udruženja Q je, prije svega, da osnaži samopouzdanje i ojača zajednicu. Stalni je i monitoring slučajeva diskriminacije, odnosa medija, odnosa administracije i uopšte okoline prema članstvu. U svemu ovome neophodna im je veća pomoć drugih nevladinih organizacija, posebno onih koje u svojim programima imaju zadaću promociju i zaštitu ljudskih prava. Njihovo učešae u stvaranju zakonske regulative i društvene klime usmjerene na otklanjanju svih oblika nasilja i diskriminacije prema homoseksualnim osobama čini se dragocjenim.

Regionalna i šira, međunarodna, saradnja organizacija koje se bore za prava seksualnih i rodnih manjina je bitan element kako na planu preuzimanja i primjene rješenja koja se primjenjuju u drugim zemljama tako i na planu snaženja samopouzdanja same zajednice.

Cijeli izvještaj možete pročitati na službenoj stranici HCHR BH

Film

Projekcija filma "Fine mrtve djevojke"
fine mrtve djevojke
05 Lipanj 2014 1692
Povodom pride tjedna, sljedeći utorak (10.06.) u LGBT Centru Zagreb prikazat će se film Fine mrtve djevojke, a u četvrtak (12.06.) LGBT centar ugostiti će glumice iz istoimene predstave dramskog k...
Robert de Niro: Moj život sa gej ocem
Robert de Niro
29 Svibanj 2014 1332
Čuveni holivudski glumac Robert de Niro otvorio je dušu i za magazin “Aut” govorio o svom pokojnom ocu o kome je snimio i dokumentarni film.
Prikazivanje dokumentarnog filma o LGBT obiteljima u klubu MaMa - nedjelja 22.12.
Prikazivanje dokumentarnog filma o LGBT obiteljima u klubu MaMa - nedjelja 22.12.
19 Prosinac 2013 1687
U nedjelju 22.12.2013. u 18h će se u klubu MaMa (Preradovićeva 18) prikazivati dokumentarni film Right2Love koji prikazuje život LGBT obitelji u šest država Europske unije. U filmu LGBT roditelji...

LEZdarije

10 stvari koje nikada ne biste trebali reći lezbijki
Vrišt
19 Svibanj 2010 5974
10. Sve lezbijke samo žele biti muškarci Ne žele! Mi smo žene koje žele biti sa ženama. Ko je rekao išta o muškarcima? Muškarci imaju penis, pa što? Nije da se ne mogu prošetati par stanica...
45 načina da se rešite sastanka na slepo.
maca
05 Kolovoz 2009 3909
1. Tokom večere, štitite svoj tanjir nožem i viljuškom tako da odajete utisak da ćete ubosti svakog ko posegne za vašim tanjirom, pa makar to bio i konobar.2. Pokupite sve slanike sa okolnih sto...
Ako ste buč, u vezi sa famicom i želite da potraje:
Ako ste buč, u vezi sa famicom i želite da potraje:
15 Srpanj 2009 4026
1. Nazivajte je.2. Ne lažite.3. Ako će vam izlazak biti zabavan, pozovite i nju.4. Ukoliko će vaš izlazak uključiti i striptizete, ne zaboravite pravilo sa bazena "Bez dodirivanja".5. Tačan odgo...

Oni o nama

Budući politolozi/ginje su nedovoljno upućeni
politolozi
07 Svibanj 2015 1023
u problematiku ljudskih prava Tražeći informaciju više, kao budući saradnik portala Lgbt.ba, o položaju LGBT osoba u Bosni i Hercegovini, najčešći termini koji se pojavljuju u izvještajima, m...
Željka Markić nakon dobivene bitke izgubila rat
Markić
06 Kolovoz 2014 1513
Ni danas nije potpuno jasno zašto je Željka Markić odlučila postati dio javnoga života u Hrvatskoj te najznačajnija vjernica za Katoličku crkvu od devedesetih godina naovamo upravo zahvaljujuć...
Tolerancijom prema gay pravima odlikuju se razvijene sredine
Petrić
23 Siječanj 2014 1608
One sredine koje su na nedavnom referendumu o braku glasale "protiv" (Istra, Rijeka,Varaždin...) su razvijenije, naspram sredina koje su glasale "za". Sve to ide u prilog teoriji poveznice društveno...

Za žene 50+

Nekad i sad
lesbian party
04 Lipanj 2010 5350
Sad: U noćnom klubu gužva. U obilju žena raznih dobnih skupina muškarci se mjere promilima, a prisutni su isključivo u svojstvu osoblja. Na ulazu plakat s naznakom Ladies Only. A ženeeeeee. Ima...
Generacija u procjepu
Starije lezbijke
20 Svibanj 2010 2556
Zašto baš 50+?Površno gledano moguće zato jer jedna 50+ lezba ima veliki utjecaj na ovoj stranici pa joj se eto prohtjelo pisati i objavljivati tekstove o svojoj generaciji.
Možete li izbeći upadanje u "anti-aging" zamku?
aging
13 Srpanj 2009 3437
Nemam nameru pokušavati da se 65 izgledam kao da mi je 25.
FacebookTwitterDeliciousStumbleuponGoogle BookmarksLinkedin

Lezvezarije Gilde M.

 

Izložba Tine Antolić

Pogled s BaLConn-a