Prevladava neutralno pisanje o LGBT zajednici
Smanjuje se šutnja medija, a novinari su bolje upoznati s tematikom LGBT zajednice, istaknula je glasnogovornica organizacije Lori Jana Kohut
RIJEKA – Mediji i dalje najviše govore o homoseksualnosti i osobama istospolne orijentacije, a ne o sveukupnoj zajednici seksualnosti i rodnih manjina. Ovime se u medijima konstantno podržava binarnost heteroseksualnost – homoseksualnost. Kad govorimo o LGBT zajednici, govorimo o lezbijkama, gej muškarcima, biseksualnim, transrodnim i transeksualnim osobama, zaključak je koji je proizašao iz prva tri mjeseca praćenja LGBT tematike u medijima u organizaciji riječke Lezbijske organizacije Lori, koje je na jučerašnjoj konferenciji za novinare predstavila glasnogovornica Jana Kohut. Praćenje tekstova je dio Kampanje za senzibiliziranje medija koju će »Lori« provoditi do sredine lipnja sljedeće godine, a u sklopu koje je novinarima predstavljen i priručnik za novinarke i novinare o LGBT zajednici »Mediji i LGBT zajednica«, čiji su sastavni dio i jučer predočeni rezultati.
Lezbijska organizacija »Lori« tijekom deset mjeseci pratit će LGBT pitanja u 145 pisanih medija, a ciljevi projekta su, između ostaloga, i ukazivanje na diskriminaciju, senzibliziranje medijskih djelatnika i djelatnica, uviđanje i poštivanje prava LGBT osoba te smanjenje predrasuda, stereotipa i neznanja u medijima i društvu.
U tromjesečnom razdoblju izašla su 232 članka, a najviše se pisali Jutarnji list, Večernji list, Novi list, Vijesnik te Glas Istre, dok su od dnevnih listova najmanje pisali Slobodna Dalmacija te Glas Slavonije.
– Manja je zastupljenost članaka u zabavnom kontekstu, tek 25 posto, ali zamijećeno je i manje članaka u političkom, odnosno aktivističkom kontekstu. Ipak, smanjuje se šutnja medija, a novinari su bolje upoznati s tematikom te primjećujemo veće spominjanje teme kao glavne, što je zamijećeno u 57 posto članaka, naročito kod gledamo domaća zbivanja. Međutim, čak 64 posto članaka je veličinom manje, dakle do jedne kartice, istaknula je glasnogovornica Lorica, dodavši kako je zanimljivo da se tema LGBT često spominje u intervjuima (14 posto).
Kao što je zamijećeno i u istraživanjima provedenim 2001. i 2003. godine, najviše prevladava neutralan način pisanja, iako je zabrinjavajuće da se samo u deset članaka LGBT prava tretiraju kao ljudska prava te se promiče tolerancija i ravnopravnost. Negativno pisanje prisutno je u 7 posto članaka, a najviše se susreću u kolumnama jednog dnevnog lista, pismima čitatelja te jednom crkvenom glasilu. U člancima koji LGBT tematiku stavljaju u negativan kontekst tema se tretira kao egzotika, diskriminacija se ogleda u govoru mržnje, uvredljvoj terminologiji, dok se pristranost i predrasude ogledaju kroz kontekst vjerskih zajednica, heteropatrijahalnog okriva te tretiranje homo/bi/transeksualnosti kao bolesti.